Osiguranje kao djelatnost bitno utječe na gospodarski razvoj svake zemlje, pa tako i Hrvatske, te je važan čimbenik stabilnosti financijskog sustava. Dinamika razvoja svrstava osigurateljnu djelatnost u RH u perspektivne razvojne djelatnosti. Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje pokazuju da se udio premije osiguranja u ukupnom BDP-u Republike Hrvatske u razdoblju od 2002. do 2009. godine konstantno kreće oko 3% (vidi tablicu).

Tablica 1.-Udio premije osiguranja u BDP-u Republike Hrvatske (%)

Izvor: HUO svibanj, 2011.

Zbog nerazvijenosti osigurateljnog tržišta i oskudnosti ponude osigurateljnih proizvoda u devedesetim godinama prošlog stoljeća evidentan je rast premije od 2000. godine, s naglaskom na razdoblje od 2005. godine kada je ostvarena premija premašila milijardu eura (slika 1.). Trend rasta premijskog prihoda se nastavio s iznimkom blagog pada zbog svjetske ekonomske krize 2008. godine koja se na domaće osigurateljno tržište odrazila 2009. i 2010. godine. Možemo reći da hrvatsko osigurateljno tržište sada karakterizira stagnacija pod utjecajem krize. Također je važno istaknuti da je udio osiguratelja u hrvatskom vlasništvu u ukupnoj premiji u 2010. godini iznosio 57 % što osigurateljni sektor čini posebnim unutar financijskog sektora. Financijski sektor u Hrvatskoj u 2009. porastao je nominalno 4,3%, prema 5,8% pada BDP-a.

Slika 1.-Graf kretanja premije u mil. kn u Republici Hrvatskoj 1996.-2010.

Izvor: HUO (Hrvatski ured za osiguranje), www.huo.hr, pristupljeno 26.04.2011.

Imovina financijskog sektora procijenjena je na 490 milijardi kuna i veća je za oko 47% od BDP-a. Rezultat je to koji pokazuje znatnu otpornost hrvatskog financijskog sektora na ekonomsku krizu koja je u velikom broju zemalja dovela do kontrakcije i pada financijske djelatnosti. Imovina osiguravajućih društava u 2009. godini u ukupnoj imovini financijskog sektora činila je značajnih 5,7% ili 27,9 milijardi kuna (vidi slika 2.). Blagi je to rast u odnosu na godinu prije kada je iznosila 5,4%. Ulaganja hrvatskih osiguratelja uređena su striktnim i konzervativnim propisima i to se u ovim kriznim vremenima pokazalo boljim od liberalnog pristupa kakav zagovaraju zemlje u kojima dominira angloamerički socioekonomski model.

Slika 2.-Struktura financijskog sektora 2009. godine u Republici Hrvatskoj

Izvor: HANFA, www.hanfa.hr, 26.04.2011.

Trenutno u Republici Hrvatskoj posluje 27 društava za osiguranje i reosiguranje. Razvrstani po skupinama osiguranja poslovima životnih osiguranja bavi se osam društava, devet društava obavlja poslove neživotnih osiguranja, deset društava su kompozitna društva, tj. bave se poslovima životnih i neživotnih osiguranja, te postoje dva društva za reosiguranje (vidi tablicu 2.).

Tablica 2.- Popis osiguratelja u RH

Izvor: HANFA, www.hanfa.hr

Ukupno zaračunata bruto premija društava za osiguranje u 2010. godini iznosila je 9,245 milijardi kuna, što predstavlja blagi pad 1,8% u odnosu na prethodnu 2009. godinu kada je iznosila 9,410 milijardi kuna (vidi tablica 3.). Trend pada nešto je izraženiji u premiji neživotnih osiguranja i iznosio je 1,94% u odnosu na životna osiguranja gdje je pad iznosio 1,25%.

Tablica 3.-Pregled premijskog prihoda na tržištu RH od 2002. do 2010. godine

Izvor: HANFA, www.hanfa.hr

Zaračunata premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj u proteklih deset godina raste s iznimkom 2009. i 2010. godine kada je zabilježen blagi pad (vidi tablica 4.) Tako je 2002. godine premija po stanovniku iznosila 1.257 kn, a u 2010. godini 2.084 kune, što je rast od 66%. U spomenutom razdoblju hrvatsko osigurateljno tržište može se okarakterizirati kao stabilno s dosta pozitivnih i manje problematičnih značajki. Samostalne tržišne aktivnosti društava poticane su mjerama ekonomske politike, prije svega stabilnošću domaće valute i poreznim olakšicama za životna osiguranja. U takvim okolnostima i s povećanjem osigurateljne svijesti o važnosti osiguranja, došlo je do značajnog rasta životnog osiguranja. Svojim dolaskom u našu zemlju strana osiguravajuća društva, osim što su prepoznala financijski interes, bitno su utjecala na razvoj i odnose na tržištu osiguranja. Na tržište su uveli nove proizvode, često uz korištenje novih tehnologija rada.

Tablica 4.–Zaračunata bruto premija po stanovniku u RH

Izvor: HUO, www.huo.hr

U strukturi portfelja 2009. godine vidljiva je eksplicitna nejednakost u distribuciji pojedinih vrsta osiguranja, sa šest vrsta osiguranja koja čine 73,54% portfelja: obvezno osiguranje od automobilske autoodgovornosti sudjeluje s 30,95%, kasko osiguranje cestovnih vozila s 10,72%, osiguranje imovine s 14,44%, ostala osiguranja imovine s 14,4% osiguranje od posljedica nesretnog slučaja s 5,82%, ostala neživotna osiguranja s 8,48%, životna osiguranja s 26,46% (vidi tablica 5.).

Tablica 5.-Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u strukturi porfelja RH 2008. i 2009. godine

Izvor: HUO, www.huo.hr

Tablica 6. prikazuje nam dominaciju pet osiguravajućih društava s premijom preko 6 milijardi kuna. Croatia osiguranje drži 31,37% tržišta, Euroherc osiguranje 10,85%, na trećem mjestu je prva strana kuća u RH po ostvarenom premijskom prihodu Allianz osiguranje s 10,64%, slijedi ga Jadransko osiguranje s 6,94% i još jedna osigurateljna kuća austrijske grupacije VIG, Kvarner VIG s udjelom od 5,53%, što ukupno čini 65,33% osigurateljnog tržišta (vidi slika 3.).

Izvor: HOU, www.huo.hr

Slika 3.-Koncentracija osigurateljnog sektora u 2010. godini

 Izvor: HANFA, www.hanfa.hr

Zanimljivo je spomenuti da je prvih pet osiguratelja zadržalo svoje pozicije u odnosu na 2009. i 2008. godinu. Taj trend obilježio je posljednjih deset godina i na neki način osigurateljni sektor dovodi u sličnost s bankarskim, gdje je pet banaka (ZABA, PBZ, ERSTE, RBA i HYPO) također dominantno na bankarskom sektoru Republike Hrvatske.